Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Povećan iznos povrata PDV-a: Inflacija napumpala račune komšija

Prema podacima Uprave za indirektno oporezovanje (UIO) BiH za 11 mjeseci ove godine stranci su podnijeli 262.953 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u BiH u vrijednosti od 89,29 miliona KM, na osnovu čega je zatražen povrat od 12,97 miliona KM. U istom periodu prošle godine vrijednost kupljene robe iznosila je 85,33 miliona KM, dok je za povrat PDV-a od 12,39 miliona KM podneseno 283.370 zahtjeva.

Kako su naveli u UIO, najviše su kupovali državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore i to uglavnom robu široke potrošnje, osnovne životne namirnice, proizvode za domaćinstvo i tekstil, koje iznose van carinskog područja BiH, čime ostvaruju pravo na povrat PDV-a. Pravo na povrat ne odnosi se na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića, kao ni na duvan i duvanske prerađevine.

U UIO su podsjetili da je od 4. avgusta ove godine na snazi nova Instrukcija o povratu PDV-a stranim državljanima, kojom je minimalna vrijednost kupljene robe za ostvarivanje povrata definisana u iznosu od 200 KM. Strani državljani povrat mogu ostvariti putem klasičnog PDV-SL-2 obrasca ili preko posrednika za povrat PDV-a, a broj zahtjeva i iznos povrata, uprkos prekidu tokom pandemije, u posljednje dvije godine bilježe postepeni oporavak.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murisa Marić istakla je za "Glas" da je na rast iznosa povrata PDV-a ove godine uticala inflacija te da novi granični režimi i duga čekanja sve više obeshrabruju strane kupce.

- Visoke cijene pumpaju iznose koji se vraćaju, ali dugi redovi i zadržavanja na granicama sigurno će umanjiti kupovinu, posebno kod stanovnika pograničnih područja Srbije, Hrvatske i Crne Gore - smatra Marićeva.

Ona je dodala da dijaspora iz zapadne Evrope rijetko koristi pravo na povrat PDV-a, jer su ponuda i cijene u tim zemljama povoljnije.

- Naši ljudi koji žive u Njemačkoj ili Austriji uglavnom ne traže povrat PDV-a, jer su tamo cijene niže, a ponuda prilagođena i socijalno ugroženim kategorijama. Kod nas kupuju prije svega komšije, jer su razlike u cijenama i dalje značajne - istakla je Marićeva.

Da je u ovoj priči inflacija odigrala značajnu ulogu smatra i ekonomista Zoran Pavlović. Prema njegovim riječima, podaci o povratu PDV-a za ovu godinu pokazuju da se prodaja strancima ipak stabilizovala.

- Kada se od konačne cijene odbije PDV, kupovina je i dalje isplativa, posebno za osnovne životne namirnice i robu široke potrošnje - rekao je Pavlović.

On je naglasio da, iako je trenutno atraktivna kupovina goriva u BiH, na nju nije moguće ostvariti povrat PDV-a, ali da razlike u cijenama i dalje motivišu kupce.

- Kada uporedimo, recimo, Beograd i Banjaluku, cijene u Beogradu su i do 50 odsto više. Zbog toga je nabavka osnovnih životnih namirnica u BiH i dalje veoma interesantna za građane Srbije, a u nešto manjoj mjeri i za Hrvatsku, gdje su pravila stroža - poručio je Pavlović.

Trend

Iz UIO su istakli da je broj zahtjeva za povrat PDV-a kontinuirano rastao od 2015. godine, kao i ukupni iznos povrata te da je vrhunac zabilježen 2019. godine, kada je vrijednost kupljene robe iznosila više od 135 miliona KM, a povrat PDV-a skoro 20 miliona KM. Ovaj trend je, kako su naveli, prekinula pandemija virusa korona, zbog koje je u 2020. i 2021. godini iznos povrata pao ispod deset miliona KM, dok se u posljednje dvije godine bilježi postepeni oporavak, iako još nije dostignut nivo prije pandemije.